Himachal Pradesh poduzima mjere u borbi protiv proloma oblaka i rizika od poplava!

Himachal Pradesh poduzima mjere u borbi protiv proloma oblaka i rizika od poplava!

Himachal Pradesh bori se s razornim utjecajima proloma oblaka i iznenadnih poplava, koje su izazvale pustoš u zajednicama diljem regije. Glavni ministar Sukhvinder Singh Sukhu poduzeo je proaktivne mjere pokretanjem sveobuhvatne studije usredotočene na ledenjačka jezera visokog rizika. Ova inicijativa ima za cilj procijeniti potencijalne prijetnje i informirati buduće urbano planiranje, odražavajući oštru svijest o promjenjivoj dinamici klime. U sklopu ovih nastojanja, različiti su odjeli upućeni na postavljanje novih projekata najmanje 100 metara dalje od vodenih tokova, što je potez osmišljen kako bi se povećala sigurnost i smanjili gubici.

Ovi nedavni ekološki izazovi naglašavaju kritičnu potrebu za obrazovanjem i pripravnošću zajednice, posebno budući da klimatske promjene nastavljaju utjecati na vremenske obrasce. Glavni ministar istaknuo je da je jačanje javne svijesti najvažnije u rješavanju tekućih i budućih izazova povezanih s klimatskim pitanjima. Očekuje se da će Državno tijelo za upravljanje katastrofama (SDMA) igrati ključnu ulogu u tom pogledu, pružajući redovite vremenske prognoze, a istovremeno se boreći protiv dezinformacija koje mogu pogoršati situaciju. Kao dio veće strategije za smanjenje rizika od katastrofa, poboljšanja Državnih snaga za odgovor na katastrofe i uspostava novog instituta za obuku u slučaju katastrofa u Palampuru integrirani su u značajan projekt vrijedan 891 milijuna rupija koji treba završiti do ožujka 2030.

Poplave izbijanja ledenjačkog jezera: eskalirajuća prijetnja

Usklađeno s lokalnim naporima, međunarodna zajednica također rasvjetljava slična pitanja. 21. ožujka 2025. obilježit će se prvi svjetski dan ledenjaka, događaj povezan s Međunarodnom godinom očuvanja ledenjaka (IYGP) 2025. i Desetljećem akcije za kriosferske znanosti (2025.-2034.). Ova inicijativa, koju je pokrenula Opća skupština UN-a, nastoji podići svijest o hitnoj potrebi očuvanja kriosfere usred alarmantnih trendova povlačenja ledenjaka.

Topljenje ledenjaka pridonosi stvaranju i širenju ledenjačkih jezera, posljedično povećavajući rizik od izbijanja ledenjačkih jezera (GLOFs). Ovi fenomeni predstavljaju značajne rizike za lokalno stanovništvo, s katastrofalnim posljedicama koje mogu uključivati ​​gubitak života, sredstava za život i kritične infrastrukture. Regija Hindu Kush Himalaya (HKH), prepoznata kao „Treći pol“, posebno je ranjiva, gdje se nalazi najveća koncentracija snijega i ledenjaka izvan polarnih regija. Alarmantno je da je gotovo 2 milijarde ljudi u ovom području izloženo rizicima GLOF-a, a mnoge se zajednice bore sa siromaštvom i ograničenim resursima za prilagodbu.

• Since 1950, the average number of GLOF events in the Himalayas has soared nearly fivefold, primarily driven by climate change.
• Tragically, over 9,000 lives have been lost due to GLOFs, with India, Pakistan, Nepal, and Bhutan bearing the brunt of these disasters.
• Long-term socioeconomic and ecological damage, including the destruction of critical infrastructure and impacts on tourism, agriculture, and energy sectors, remains a significant concern.
• More than 400 potentially dangerous glacial lakes have been identified in the HKH region, with many located in transboundary areas, thereby posing risks that transcend national borders.

Unatoč hitnoj potrebi za učinkovitim mjerama prilagodbe, napori koji se trenutno poduzimaju nisu dostatni. Samo je pet zemalja implementiralo strategije specifične za GLOF, dok postojeći planovi često ne pružaju dugoročna rješenja. Financijska ograničenja pogoršavaju ove izazove, pri čemu Nepal procjenjuje da će do 2030. godine trebati milijardu dolara za smanjenje rizika i sustave ranog upozoravanja, ali će primiti samo mršavih 7 milijuna dolara međunarodnog klimatskog financiranja. Takvi nedostaci financiranja ometaju kritične projekte prilagodbe u cijeloj regiji.

Put naprijed

Dok se zajednice u Himachal Pradeshu i široj regiji HKH suočavaju s rastućim rizicima, proaktivno planiranje i provedba moraju zauzeti središnje mjesto. Ključno je ne samo prepoznati izazove, već i odlučno djelovati. Jačanje regionalne suradnje, ulaganje u zajedničko praćenje i sustave ranog upozoravanja te integracija dugoročnih perspektiva u strategije prilagodbe ključni su koraci naprijed. Globalna obilježavanja poput Svjetskog dana ledenjaka mogu poslužiti kao platforma za podizanje svijesti i kataliziranje učinkovite akcije.

Sat otkucava, a potreba za koordiniranim odgovorom nikada nije bila hitnija. Budući da se klimatski narativ u regiji razvija, nema vremena kao sada da lideri osiguraju da zajednice budu opremljene za plovidbu olujnim vodama koje su pred nama.