NASA-ina sonda Parker otkriva zapanjujući krupni plan solarnih tajni

NASA-ina sonda Parker otkriva zapanjujući krupni plan solarnih tajni

NASA-ina solarna sonda Parker ponovno je dospjela na naslovnice nakon što je dovršila svoj najbliži pristup do sada Suncu, ivivši se unutar nevjerojatnih 3,8 milijuna milja od njegove površine. Ovaj smioni prelet dogodio se 24. prosinca 2024., dosežući brzinu od 430 000 milja na sat. Ali to nije sve! Upravo ovog tjedna objavljene su nove slike koje pokazuju detalje solarne aktivnosti koji oduzimaju dah snimljene najsuvremenijim instrumentom sonde Wide-Field Imager for Solar Probe (WISPR). Živopisna jasnoća ovih slika donosi na svjetlo solarni vjetar, izbacivanje koronalne mase (CME) i mnoštvo drugih fenomena koji su prije bili skriveni našim očima. Kako javlja Fox Vrijeme, ova prekretnica ne samo da zasljepljuje maštu, već i pomiče granice našeg znanstvenog razumijevanja solarne dinamike.

Jedan od najfascinantnijih aspekata otkrivenih tijekom ovog susreta je dvojna priroda samog solarnog vjetra. Nedavna promatranja ukazuju na to da postoje dvije vrste strujanja solarnog vjetra: jedna pod utjecajem magnetskih "switchbacks"—oštri zavoji u magnetskom polju—i druga koja teče glatko. Razumijevanje ovih zamršenosti ključno je jer ponašanje solarnog vjetra može imati značajne implikacije na tehnologiju i komunikaciju ovdje na Zemlji. Nour Rawafi, projektni znanstvenik za Parker Solar Probe, naglašava tekući izazov dešifriranja kako solarni vjetar nastaje i kako bježi iz Sunčevog gravitacijskog zagrljaja.

Revolucionarna otkrića

Tijekom ovog rekordnog preleta, solarna sonda Parker ušla je u koronu, vanjsku atmosferu Sunca, što je dugo zbunjivalo znanstvenike. Slike ne samo da predstavljaju neviđenu razinu detalja, već također prikazuju tri značajna izbijanja solarnog materijala, kao i heliosferski strujni sloj, gdje Sunčevo magnetsko polje mijenja smjer. NASA-ine svemirske vijesti izvješćuje da slike pružaju jasan pogled na izbacivanje koronalne mase koja se sudara - što je izvanredan prizor koji označava prvi put da su te interakcije viđene izbliza.

Ovi detalji će poboljšati naše razumijevanje svemirskog vremena, događaja koji mogu značajno utjecati na život na Zemlji. Budući da su CME-i poznati po stvaranju zapanjujućih aurora, oni također mogu poremetiti kritičnu infrastrukturu, od satelitskih komunikacija do električnih mreža. Na primjer, prethodne studije procijenile su da bi ozbiljan CME usmjeren na Zemlju mogao rezultirati štetama u rasponu od 600 milijardi do 2,6 trilijuna dolara samo u Sjedinjenim Državama. Potencijal za geomagnetske oluje uzrokovane ovim događajima čini podatke iz Parkera ključnima za poboljšanje naše spremnosti za takve solarne odredbe.

Tekuća misija i budući izgledi

Trenutno je solarna sonda Parker izvršila 24 preleta od svog lansiranja 2018. i nastavlja prikupljati neprocjenjive podatke koji će nas informirati o tome kako se pripremamo za solarne vremenske prilike. Sljedeći prelet zakazan je za 15. rujna 2025., a znanstvenici jedva čekaju vidjeti do kakvih će novih spoznaja doći. Kako javlja ABC Vijesti, krajnji cilj misije je produbiti naše razumijevanje solarne aktivnosti, čime ćemo se bolje opremiti da se nosimo s utjecajima koje ti fenomeni mogu imati na naš planet.

Budući da se čovječanstvo nalazi na samoj granici istraživanja Sunca, ima nešto za reći o tome kako ovi izvanredni napori rasvjetljavaju složenost našeg nebeskog susjeda. Parker Solar Probe ne samo da odaje počast pokojnom heliofizičaru Eugeneu Parkeru—koji je teoretizirao postojanje solarnog vjetra—već također nastavlja njegovu ostavštinu otkrivajući misterije Sunca, jednu po jednu sliku koja oduzima dah. Uz tako visoke uloge, kontinuirano proučavanje solarne dinamike više je od puke znanosti; to je nužnost za naš moderni svijet.