Finska upozorava: Pobijediti rusku agresiju ključno za indo-pacifičku stabilnost

Finska upozorava: Pobijediti rusku agresiju ključno za indo-pacifičku stabilnost

Dana 28. listopada 2025., finski ministar obrane Antti Häkkänen izrazio je kritičnu zabrinutost zbog implikacija tekućeg rata Rusije u Ukrajini, naglašavajući da je odlučujuća pobjeda nad ovom invazijom ključna za održavanje stabilnosti u indo-pacifičkoj regiji. Häkkänenove primjedbe su glasan poziv, naglašavajući da se Europa i njeni demokratski saveznici, uključujući Australiju, suočavaju s prijetećim globalnim sukobom ako se Zapad pokaže slabim u svojoj odlučnosti protiv agresije Rusije i šire Kine. Kao što je istaknuo Häkkänen, "kineska opažanja o odlučnosti Zapada ključna su" za krajolik međunarodnih odnosa jer nastavlja vojno podržavati Rusiju komponentama i kooperativnim industrijskim naporima. Ovo zamršeno povezuje sudbine Europe i Indo-Pacifika u dramatičnom geopolitičkom platnu.

U vremenu obilježenom pojačanim napetostima, finski ministar pohvalio je odluku bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije dvjema ruskim naftnim kompanijama. Takvi se koraci doživljavaju kao simbol otpornosti Amerike na agresivnu politiku Vladimira Putina. Ipak, Häkkänen inzistira na tome da je potrebna rigoroznija trostruka strategija kako bi se vaga nagnula u korist Ukrajine, koja je postala bojno polje ne samo za ukrajinski suverenitet, već i za šire demokratske vrijednosti. Njegove preporuke uključuju:

• Stricter sanctions against Russian economic sectors and energy exports.
• Enhanced military support to Ukraine.
• Employment of long-range weapons to target facilities producing drones and missiles.

Širi kontekst ukrajinske krize

Tekuća kriza u Ukrajini preoblikuje svijet kakvog poznajemo, mijenjajući međunarodni poredak nakon 1945. godine. Prema Institutu Lowy, situacija ne samo da komplicira europsku sigurnost, već ima i značajne posljedice za indo-pacifičku regiju. Rat dovodi u pitanje međunarodne norme i postavlja pitanja o obrambenim troškovima nacija diljem svijeta.

Dok se sukob u Ukrajini buja, Rusija je usmjerila svoj pogled prema Kini tražeći i političku i ekonomsku potporu. Ovo sve više strateško partnerstvo između Rusije i Kine razvija se na zajedničkim političkim interesima, iako Kina ostaje odmjerena u svojoj podršci, pružajući alternativno tržište za energiju i sirovine dok se bori s logističkim ograničenjima. Primjetno je da kinesko svrstavanje s Rusijom u glasanjima u UN-u o Ukrajini naglašava zamršeni savez koji bi mogao redefinirati buduću geopolitičku dinamiku. Očekivani gospodarski pritisak na vlastito kinesko tržište, koji proizlazi iz rastućih cijena energije i uvoza resursa, mogao bi dodatno zakomplicirati stvari jer se regionalna gospodarstva suočavaju s najvećim teretom ovih promjena.

Značaj Ukrajine u europskoj povijesti

Ukrajina, najveća država u Europi nakon Rusije, ima povijesni značaj kao nacija koja je proizašla iz složene tapiserije dominacije raznih carstava. Smješten u istočnoj Europi, njegov glavni grad, Kijev, ponosno stoji na rijeci Dnjepar. Neovisna od raspada Sovjetskog Saveza 1991., Ukrajina se suočila s brojnim izazovima koji nastavljaju oblikovati njezin nacionalni identitet.

Dok se Finska kreće svojim delikatnim sigurnosnim krajolikom, poduprtim članstvom u NATO-u od 2023., sjena ruskog ekspanzionizma nazire se. Häkkänen vidi Putinove postupke kao stalnu prijetnju koja govori o širem narativu demokratske otpornosti na autoritarizam. Finska obrambena strategija također teži jačanju suradničkih napora s državama poput Australije, koristeći ulogu potonje kao ključnog doprinositelja koji ne pripada NATO-u obrani Ukrajine.

Gledajući unaprijed, Häkkänenov oprezni optimizam za mir odražava osjećaje mnogih Europljana koji prepoznaju da je stabilnost u Ukrajini ključna ne samo za europsku sigurnost, već i za uravnoteženje snaga u širem indo-pacifičkom kazalištu. Uz Kinu koja gleda na Tajvan i potencijalno razmišlja o vojnoj akciji, međusobna povezanost ove globalne dinamike očiglednija je nego ikada. Takva razmišljanja tjeraju nas sve da razmislimo o tome kako će ishodi današnjih sukoba oblikovati svijet sutrašnjice na bolje ili gore.