Kriza sirovina: nestašica treseta teško pogađa nizozemsku industriju supstrata

Kriza sirovina: nestašica treseta teško pogađa nizozemsku industriju supstrata

Zapadnoeuropsko tržište supstrata trenutno se suočava sa značajnim izazovom budući da ključne sirovine, posebice treset i kokosovo vlakno, dosežu povijesno niske razine ponude. Ova kriza prvenstveno je potaknuta dugotrajnim lošim vremenom u ključnim proizvodnim regijama i nezasitnom globalnom potražnjom koja je naglo porasla, posebno iz Azije. Nizozemska udruga proizvođača tla i supstrata za posude (VPN) zvoni na uzbunu zbog posljedica koje će ove nestašice imati na nizozemsku industriju supstrata u nadolazećoj godini, s ozbiljnim izazovima koji se naziru na horizontu.

Obilne oborine u baltičkim državama, Finskoj i Švedskoj od svibnja do srpnja 2025. drastično su umanjile mogućnosti žetve treseta. VPN izvještava da će ovogodišnja očekivana žetva treseta biti samo između 40-50% normalnih količina. Što je još više zabrinjavajuće, predviđa se da će bijeli treset, posebna vrsta koja se koristi u raznim hortikulturnim primjenama, pasti na samo 25-35% od onoga što bismo obično očekivali. Budući da većina treseta za nizozemske tvrtke za proizvodnju supstrata potječe iz ovih regija, implikacije su značajne.

Što je treset i njegova važnost?

Ali zašto je treset uopće toliko važan? Treset je organski materijal nastao tisućama godina iz djelomično trule vegetacije u uvjetima natopljenim vodom, što ga čini vitalnim ponorom ugljika. S globalnim tresetištima koja pokrivaju otprilike 3,7 milijuna četvornih kilometara, oni djeluju kao značajni rezervoari organskog ugljika, pohranjujući više od 600 gigatona ugljika — više od svih ostalih vrsta vegetacije zajedno. Ovaj jedinstveni ekosustav nije samo jednostavan uzgojni medij; ključan je igrač u regulaciji klime i očuvanju biološke raznolikosti.

Treset se pretežno nalazi u močvarama i močvarama, nastalim u močvarnim sredinama. Njegov sastav često uključuje sphagnum mahovinu, što pridonosi njegovoj kiseloj prirodi i vlaknastoj teksturi, što mu omogućuje zadržavanje do 90% vode. Zbog toga je treset neprocjenjiv u raznim hortikulturnim praksama, posebice u vrtlarstvu, gdje pomaže poboljšati zadržavanje vode i dostupnost hranjivih tvari.

Izazovi i mogućnosti

Unatoč sve većoj potražnji za obnovljivim sirovinama, kao što su kora i drvena vlakna, ove alternative često podbacuju u pogledu dosljedne kvalitete i količine. Trenutačni trend, kompliciran varijablama kao što su klimatske promjene i geopolitičke neizvjesnosti, naglašava potrebu da nizozemski i širi europski hortikulturni sektori preispitaju svoje strategije nabave sirovina. Dok gledamo unaprijed, VPN naglašava važnost rane komunikacije između dobavljača tla za posude i kupaca kako bi se očuvala količina i kvaliteta proizvoda usred ovog nepredvidivog krajolika.

Čimbenici koji utječu na dostupnost treseta nadilaze trenutne vremenske probleme. Očekuje se da će globalna potražnja vrtoglavo porasti, a projekcije predviđaju nevjerojatnih 400% povećanja potražnje za supstratom do 2050. u usporedbi s 2020. Značajno je da rastuće pokriveno hortikulturno područje Kine značajno utječe na dostupnost sirovina na globalnoj razini. U zemljama poput Latvije i Kanade, gdje je vađenje treseta uobičajeno, prakse i propisi koji ga okružuju uvelike se razlikuju. Dok neke nacije nameću stroge smjernice za zaštitu tresetišta, druge, poput Irske, već su zabranile žetvu treseta.

Situacija je doista hitna. Iako bi moglo doći do blagog oporavka u žetvi treseta do kraja kolovoza, stručnjaci upozoravaju da se zaostatak ne može u potpunosti nadoknaditi. Dok tržište supstrata plovi ovim turbulentnim vodama, ažuriranja VPN-a o razvoju tržišta i njihovim implikacijama na proizvodnju supstrata očekuju se kasnije ovog mjeseca.

Dok se lokalne zajednice i poduzeća bore s ovim izazovima, postoji nešto za reći o otpornosti i prilagodljivosti koja je potrebna. U vremenima krize, proaktivan angažman i inovacije unutar hortikulturnog sektora mogli bi pružiti odgovor za održavanje potražnje uz rješavanje pitanja okoliša. Uostalom, ne radi se samo o uzgoju biljaka; radi se o njegovanju našeg planeta. Za one koji se bave hortikulturnom industrijom, pozorno praćenje ovih razvoja bit će najvažnije dok idemo u budućnost.