Trump i Putin sastali se na Aljasci: Hoće li pregovori promijeniti sudbinu Ukrajine?

Trump i Putin sastali se na Aljasci: Hoće li pregovori promijeniti sudbinu Ukrajine?

Dana 15. kolovoza 2025. godine u Anchorageu na Aljasci održan je značajan susret gdje se američki predsjednik Donald Trump susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Sastanak, održan u zajedničkoj bazi Elmendorf-Richardson u 15:30 ET (11:30 po lokalnom vremenu), inicirao je Trump s ciljem da se Putin uključi u rasprave, a ne da se postigne trenutni mirovni sporazum u vezi s tekućim ratom u Ukrajini. Trumpov pristup naginjao je dijalogu, budući da je umanjivao šanse da ponudi sigurnosna jamstva Ukrajini, koja je bila žarište međunarodnih napetosti.

Prije summita, Trump je razgovarao s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, bliskim Putinovim saveznikom, naglašavajući geopolitičke zamršenosti oko sastanka. Iako ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky nije prisustvovao, naglasio je oslanjanje Ukrajine na američku potporu usred straha da bi sastanak mogao uroditi tek praznim obećanjima. Skepticizam se zadržao među nekim ukrajinskim vojnim časnicima, koji nisu očekivali stvarni napredak i zadržali su optužbe za lošu vjeru protiv Rusije. Izvješća zapovjednika trupa ukazivala su na tekuće teške gubitke u ratu i tvrdoglavo odbijanje Putina da pronađe zajednički jezik.

Kontekst i komplikacije

Odabir Anchoragea kao mjesta održavanja sastanka nosio je svoje izazove. Grad, užurban tijekom turističke sezone, nudio je ograničene mogućnosti, što je organizatore navelo da se odluče za združenu bazu Elmendorf-Richardson. Unatoč zabrinutosti u vezi s optikom američke vojne baze koja je pozadina za takve ključne razgovore, povijesni značaj mjesta ne može se zanemariti. Anchorage ima duboko ukorijenjene veze s Rusijom, još iz vremena kada je bio dio Ruskog Carstva, obilježen građevinama poput najstarije ruske pravoslavne crkve u gradu.

Kako se susret Trumpa i Putina odvijao, Kremlj je potvrdio da će Putin stići na vrijeme, prekinuvši svoju uobičajenu naviku kašnjenja. Ovo iščekivanje nastalo je u sjeni odsutnosti potvrđenog američkog veleposlanika u Rusiji, koji je uslijedio nakon odlaska Lynne Tracy. Uz to, SAD je imao manjak iskusnog diplomatskog osoblja u europskim poslovima, što je izazvalo zabrinutost da bi nedostatak stručnosti mogao ugroziti američke pregovaračke strategije. Slično tome, Kijev plovi svojim diplomatskim vodama bez potvrđenog izaslanika SAD-a od odlaska Bridget Brink.

Političke promjene i buduće implikacije

Usred ovih međunarodnih događaja, politički krajolik kod kuće jednako je nabijen. Nedavni podaci javnog mnjenja pokazuju da Trumpu ide izvanredno dobro u predizbornim pokazateljima, osobito na Srednjem zapadu. CNN-ova analiza sugerira da Trump ima gotovo 70% šanse za pobjedu na izborima 2024., a tijesna pobjeda Joea Bidena u Pennsylvaniji 2020. služi kao sumorni podsjetnik na sporno političko bojište. Brojke pokazuju da je Trumpu bilo potrebno još samo 46.000 glasova da osigura ponovni izbor 2020. godine, što je brojka koja postaje velika kako se bliži izborni dan, a preostala su samo 32 dana.

S druge strane, Kamala Harris, trenutna potpredsjednica, ne stvara zamah potreban da učinkovito izazove Trumpa. S medijskom potporom usredotočenom na njezinu kampanju, čini se da je predizborno okruženje spremno za oštro natjecateljski obračun. Birači će promatrati ne samo međunarodne dijaloge koji se odvijaju između Trumpa i stranih čelnika, već i domaće implikacije tih rasprava.

Dok ovaj ključni sastanak u Anchorageu postavlja pozornicu za potencijalne promjene u vanjskoj politici SAD-a, oči nacije i svijeta ostaju uprte u ishode, spajajući prošle odnose i buduće ambicije u složenu geopolitičku mrežu.